Imajući u vidu aktuelnu situaciju između Rusije i Ukrajine, važno je posvetiti pažnju potencijalnim okolnostima koje mogu nastati usled eskalacije krize. Zajedno, Rusija i Ukrajina čine oko 29% globalne proizvodnje i izvoza pšenice. Ukrajina je najveći proizvođač pšenice na evropskom kontinentu i značajan proizvođač kukuruza i suncokretovog ulja. Takođe, mnoge evropske zemlje uvoze prirodni gas iz Rusije. Proizvodnja i izvoz ovako velikih količina pšenice, kao osnovne prehrambene sirovine, i prirodnog gasa, neminovno bi bili pogođeni u slučaju eskalacije krize u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji. Ako se podsetimo 2014. godine, cena pšenice na međunarodnom tržištu porasla je za 20% u vreme aneksije Krima od strane Rusije. Moguća eskalacija krize ozbiljno bi ugrozila globalnu bezbednost hrane. Uprkos deklarativnoj posvećenosti zapadnih država da će zajednički raditi na tome da se to ne dogodi, realne su šanse da će manjak snabdevanja podići cene prehrambenih proizvoda globalno. Dakle, energentska kriza koja još nije završena, mogla bi biti dodatno otežana hranbenom krizom.
Većina zemalja na Bliskom istoku, u Kini i severnoj Africi zavise od uvoza i proizvodnje pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja iz Rusije i Ukrajine. U slučaju nestašice, potražnja će se okrenuti drugim zemljama, što će neminovno dovesti do povećanja cena ovih proizvoda, ali i cena energije u Evropi. Iako budućnost ostaje neizvesna, izuzetno je važno da Vlada Kosova ozbiljno pristupi mogućnosti eventualne krize. Takođe, neophodno je da se građani pravilno i tačno informišu kako bi se izbegle opasne situacije sa lažnim vestima i panikom koje mogu izazvati nejasnoće. Uzimajući u obzir i posledice pandemije Covid-19 i već zabeležen rast cena, kako hrane tako i energije, hitan pristup rešavanju ove situacije je od velikog značaja.
23. februar 2022