Veštačkim održavanjem niske cene električne energije i neuračunavanjem eksternih troškova u cenu proizvodnje, održava se mit da je ugalj najjeftinija opcija za proizvodnju električne energije. To, zauzvrat, odbacuje alternativne izvore energije kao nedostupne. Krajnje je vreme da počnemo da analiziramo i izračunavamo troškove u celini i da na tim podacima zasnivamo svoje planove.
Ovo je suštinski nalaz i preporuka istraživanja koje je sproveo Institut za socijalnu politiku Musine Kokalari: „Da li je ugalj najjeftinije rešenje?“
Na okruglom stolu organizovanom u ponedeljak u Prištini, povodom objavljivanja izveštaja, izvršni direktor Instituta za socijalnu politiku „Musine Kokalari“, Visar Ymeri, izjavio je da ovo istraživanje, između ostalog, ističe problem trenutnog nedostatka pažnje institucija prema pitanju da li možemo da proizvodimo električnu energiju bez uglja.
„Nalazi izveštaja ukazuju i na potrebu za daljim, obuhvatnijim istraživanjima kako bi se izračunali stvarni troškovi energije zasnovane na uglju. Eksterni troškovi moraju biti uključeni u svaki plan i energetsku strategiju, a samim tim i da se obezbedi više informacija, kao i da se izgradi holistički pristup donošenju odluka o energetskim politikama u Kosovu. Profesionalci i zdravstvene institucije moraju biti uključeni u proces izrade Nacionalne energetske strategije 2022–2031,“ navodi se u istraživanju koje ima za cilj izračunavanje eksternih zdravstvenih troškova nastalih kao posledica proizvodnje električne energije iz uglja na Kosovu u poslednjim godinama.
„Ova publikacija nudi studiju o ovim eksternalijama na Kosovu za 2019. godinu. Nažalost, međutim, ne postoje dovoljne i pouzdane statistike o smrtnosti, kao što nedostaju i merenja emisija“, izjavila je Marigonë Drevinja, direktorka Programa u Institutu za socijalne politike Musine Kokalari. Ona je dodala da ovaj problem mora biti tretiran na regionalnom nivou, s obzirom na to da je zagađenje prekogranično.
Dok je Mikael Skou Andersen sa Odeljenja za nauke o životnoj sredini Univerziteta Aarhus u Danskoj predstavio statističke podatke o zagađenju vazduha na Kosovu prema metodologiji „impact-pathway approach“, zasnovanoj na principima integrisanog modela procene EVA (Ekonomska procena zagađenja vazduha). „Postrojenja na ugalj doprinose zagađenju vazduha, odnosno smrtnosti i obolevanju ljudi, kao što se pokazuje u Obiliću i Prištini“, rekao je on.
Za Luana Shllakua, izvršnog direktora Fondacije za otvoreno društvo Kosova (KFOS), argumenti u korist korišćenja uglja zaobilaze pitanje gustine naseljenosti stanovništva pogođenog zagađenjem i sušom vodnih resursa. „Dok Evropski zeleni dogovor predviđa da se do 2030. godine smanji upotreba uglja za 55%, a da se potpuno obustavi do 2050. godine, državna strategija Republike Kosova predviđa drugačiji pravac“, istakao je Shllaku.
Preuzmi publikaciju ovde: