{"id":7215,"date":"2025-07-22T12:26:55","date_gmt":"2025-07-22T12:26:55","guid":{"rendered":"https:\/\/musineinstitute.org\/energetska-kriza-vlada-da-usvoji-krizni-plan-za-neprekidno-snabdevanje-elektricnom-energijom\/"},"modified":"2025-07-22T12:26:56","modified_gmt":"2025-07-22T12:26:56","slug":"energetska-kriza-vlada-da-usvoji-krizni-plan-za-neprekidno-snabdevanje-elektricnom-energijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/energetska-kriza-vlada-da-usvoji-krizni-plan-za-neprekidno-snabdevanje-elektricnom-energijom\/","title":{"rendered":"Energetska kriza: Vlada da usvoji krizni plan za neprekidno snabdevanje elektri\u010dnom energijom"},"content":{"rendered":"\n<p>Energetska kriza koja je zahvatila svet, a posebno Evropu, po\u010dela je sna\u017eno da se ose\u0107a i u regionu. Jedna od prvih zemalja koja je ozbiljno pogo\u0111ena ovom krizom je Albanija, \u010dija je vlada ve\u0107 neko vreme po\u010dela da govori i da usvaja mere za ubla\u017eavanje velikog negativnog uticaja koji ova kriza mo\u017ee imati na dobrobit gra\u0111ana.<\/p>\n\n<p>Kriza je po\u010dela da se ose\u0107a i na Kosovu, i to na indirektan na\u010din. Ve\u0107 neko vreme prime\u0107ujemo porast cena osnovnih potro\u0161a\u010dkih proizvoda, \u0161to je delimi\u010dno posledica rasta cena derivata. Kao \u0161to je poznato, ve\u0107i deo potro\u0161nje na Kosovu dolazi iz uvoza. U tom pogledu, svaka promena u cenama energije u zemljama porekla uti\u010de i na tr\u017ei\u0161te Kosova. Drugi veliki uticaj ove krize na Kosovu sada se vidi u cenama naftnih derivata. Pove\u0107anje cene nafte zna\u010dajno uti\u010de na mnoge druge sektore dru\u0161tvenog \u017eivota, poput transporta, koji dodatno uti\u010de na cenu osnovnih proizvoda.<\/p>\n\n<p>Me\u0111utim, o\u010dekuje se najve\u0107i negativni uticaj \u0107e se odraziti na tarife elektri\u010dne energije. Iako Kosovo mo\u017ee obezbediti proizvodnju elektri\u010dne energije po niskoj ceni tokom zimskih meseci, na\u0161a potra\u017enja za energijom zna\u010dajno raste u pore\u0111enju sa proizvodnim kapacitetima. Ako uporedimo samo prethodne tri godine, vidimo da je uvoz elektri\u010dne energije nadma\u0161io izvoz za stotine GWh tokom prvog i \u010detvrtog kvartala svake godine. Tokom zimskih meseci ove godine, bi\u0107e neophodan uvoz elektri\u010dne energije, a taj uvoz po pet puta ve\u0107oj ceni (prema zvani\u010dnicima KEDS-a) kao posledica krize, u\u010dini\u0107e elektri\u010dnu energiju veoma skupom kada se tarife budu revidirale u aprilu naredne godine. Globalne prognoze pokazuju da \u0107e energetska kriza trajati najmanje do juna slede\u0107e godine.<\/p>\n\n<p>Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, doma\u0107instva \u010dine 60% ukupne potro\u0161nje energije, dok potro\u0161a\u010di \u010dine 9%, a ostatak potro\u0161nje pripada komercijalnim korisnicima, industriji i javnim preduze\u0107ima. Naravno, krize \u2013 kakve god da su \u2013 a naro\u010dito energetska kriza, najvi\u0161e poga\u0111aju porodice sa niskim prihodima. Prema podacima obezbe\u0111enim od Poreske administracije Kosova (ATK), oko 11 hiljada osoba u Kosovu ostvaruju mese\u010dne prihode koji ne prelaze 80 evra, dok pribli\u017eno 100 hiljada drugih osoba imaju mese\u010dne prihode izme\u0111u 80\u2013250 evra. Takve plate nisu ni pribli\u017eno dovoljne da pokriju tro\u0161kove \u017eivota \u010dak i bez ove energetske krize i rasta cena potro\u0161a\u010dkih proizvoda. A bi\u0107e apsolutno nedovoljne da se pokrije novi, pove\u0107ani tro\u0161ak \u017eivota.<\/p>\n\n<p>Vlada Republike Kosova treba da ovu krizu prati sa ozbiljno\u0161\u0107u i da na vreme preduzme mere za sanaciju njenih tro\u0161kova. Zahtev Vlade da se izbegne grejanje na elektri\u010dnu energiju imao bi smisla samo ukoliko bi alternative bile bolje. Danas u Kosovu, alternative za grejanje doma\u0107instava osim elektri\u010dne energije mogu biti samo ugalj i drvo. Njihova cena \u0107e rasti sa porastom potra\u017enje. \u0160tavi\u0161e, grejanje na ugalj tokom zimskih meseci postaje jedan od najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da vazduha u naseljenim mestima na Kosovu, posebno u Pri\u0161tini. A upotreba drvenih goriva ostaje jedan od glavnih uzroka uni\u0161tavanja \u0161uma na Kosovu.<\/p>\n\n<p>Dok zemlje poput Albanije, ali i zemlje Evropske unije, ve\u0107 po\u010dinju da preduzimaju mere u tom pravcu, na Kosovu ne postoji nikakva javna debata o suo\u010davanju sa krizom.<\/p>\n\n<p>Zemlje Evropske unije su izdvojile stotine miliona evra kako bi ubla\u017eile udar energetske krize. Velika Britanija je izdvojila 680 miliona evra; Francuska 580 miliona evra; Gr\u010dka 500 miliona evra, i tako redom. U me\u0111uvremenu, Vlada Albanije je predstavila Plan reagovanja sa slede\u0107e tri ta\u010dke:<\/p>\n\n<p>1.\u00a0Garantovanje neprekidnog snabdevanja elektri\u010dnom energijom za sve.<\/p>\n\n<p>2. Za\u0161tita porodica i malih preduze\u0107a od rasta cena elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n<p>3. Obezbe\u0111ivanje potrebnog likvidnog fonda za interakciju sa tr\u017ei\u0161tem elektri\u010dne energije, uklju\u010duju\u0107i dr\u017eavne suverene garancije i fondove od 100 miliona evra za OSHEE krajem ove godine i 100 miliona evra po\u010detkom naredne godine.<\/p>\n\n<p>Hitno je da Vlada Republike Kosova usvoji krizni plan za suo\u010davanje sa energetskom krizom. Potrebno je \u0161to pre obezbediti neprekidno snabdevanje elektri\u010dnom energijom za doma\u0107instva i na\u0161u privredu, odr\u017eavati pristupa\u010dne cene, naro\u010dito za porodice u potrebi, kao i voditi ra\u010duna da energetska kriza ne naru\u0161i nepovratno likvidnost i poslovanje na\u0161ih preduze\u0107a kako bismo sa\u010duvali radna mesta.<\/p>\n\n<p>Prishtina, 21. oktobar 2021<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Energetska kriza koja je zahvatila svet, a posebno Evropu, po\u010dela je sna\u017eno da se ose\u0107a i u regionu. Jedna od prvih zemalja koja je ozbiljno pogo\u0111ena ovom krizom je Albanija, \u010dija je vlada ve\u0107 neko vreme po\u010dela da govori i da usvaja mere za ubla\u017eavanje velikog negativnog uticaja koji ova kriza mo\u017ee imati na dobrobit [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":803,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-7215","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-sr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7215"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7216,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7215\/revisions\/7216"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/803"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}