{"id":10963,"date":"2026-03-18T08:39:45","date_gmt":"2026-03-18T08:39:45","guid":{"rendered":"https:\/\/musineinstitute.org\/izmedju-krsenja-prava-i-pristojnog-rada-kako-medjunarodne-kompanije-stvaraju-paralelno-trziste-rada-na-kosovu\/"},"modified":"2026-03-18T08:39:45","modified_gmt":"2026-03-18T08:39:45","slug":"izmedju-krsenja-prava-i-pristojnog-rada-kako-medjunarodne-kompanije-stvaraju-paralelno-trziste-rada-na-kosovu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/izmedju-krsenja-prava-i-pristojnog-rada-kako-medjunarodne-kompanije-stvaraju-paralelno-trziste-rada-na-kosovu\/","title":{"rendered":"Izme\u0111u kr\u0161enja prava i pristojnog rada: kako me\u0111unarodne kompanije stvaraju paralelno tr\u017ei\u0161te rada na Kosovu"},"content":{"rendered":"\n<p>Tr\u017ei\u0161te rada na Kosovu ve\u0107 godinama prati ista slika: neregularni ugovori, kr\u0161enje radnih prava i stalna nesigurnost za zaposlene. Ipak, uporedo sa tom realno\u0161\u0107u, razvija se druga\u010diji segment tr\u017ei\u0161ta pre svega tehnolo\u0161ki sektor povezan sa me\u0111unarodnim kompanijama koji funkcioni\u0161e po sasvim druga\u010dijim pravilima. Konkurentnije plate, fleksibilno radno vreme i jasni standardi zapo\u0161ljavanja postaju norma. Tako se unutar istog tr\u017ei\u0161ta rada sve jasnije oblikuju dve paralelne stvarnosti.<\/p>\n\n<p>Za 26-godi\u0161nju Fatjonu Topanicu, mladu majku i mre\u017enu in\u017eenjerku, hibridni model rada nije privilegija, ve\u0107 uslov opstanka. Zaposlena je u kompaniji sa sedi\u0161tem na Kosovu koja pru\u017ea usluge ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, a fleksibilnost joj, kako ka\u017ee, omogu\u0107ava ravnote\u017eu izme\u0111u karijere i porodice<\/p>\n\n<p> \u201cU ovoj kompaniji sam vi\u0161e od tri godine, pre svega zato \u0161to mi hibridni model rada kao novoj majci mnogo zna\u010di. Mogu da provodim vi\u0161e vremena sa detetom i lak\u0161e organizujem porodi\u010dni \u017eivot. Na prethodnom poslu to nije bilo mogu\u0107e\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n<p>Fatjonina pri\u010da nije izuzetak. Tehnolo\u0161ki sektor postaje jedan od najupe\u010datljivijih primera kako saradnja sa me\u0111unarodnim kompanijama mo\u017ee direktno unaprediti radne uslove na Kosovu.<\/p>\n\n<p>Prema re\u010dima Vjollce \u00c7avolli, direktorke STIKK Kosova, rana orijentacija ka stranim tr\u017ei\u0161tima i konkurencija za kvalifikovane kadrove primorale su kompanije da br\u017ee usvoje savremene radne prakse: ocenjivanje prema u\u010dinku, transparentne uloge, ulaganje u profesionalni razvoj i otvoreniju organizacionu kulturu. <\/p>\n\n<p>\u201cSaradnja sa stranim kompanijama donela je jasna i standardizovana o\u010dekivanja \u2013 od politika zapo\u0161ljavanja do upravljanja projektima i profesionalne komunikacije. To je stvorilo pozitivan pritisak ka konkurentnijim platama, ve\u0107oj fleksibilnosti i sna\u017enijem fokusu na dobrobit radnika\u201d, obja\u0161njava \u00c7avolli. <\/p>\n\n<p>Ona dodaje da udaljeni i hibridni modeli rada mogu biti primer i drugim sektorima, pod uslovom da je rad digitalan i da se rezultati jasno mere. Ipak, nagla\u0161ava da je presudan faktor menad\u017eerska kultura usmerena na u\u010dinak, a ne na fizi\u010dku prisutnost zaposlenih.<\/p>\n\n<p>Za Lind Hetemija prelazak iz lokalne kompanije u nema\u010dku tehnolo\u0161ku firmu predstavljao je prelomni trenutak u karijeri. <\/p>\n\n<p>\u201cRanije smo radili bez va\u017ee\u0107eg ugovora i bez naknade za prekovremeni rad. Danas imam bolju platu, jasne uslove i ose\u0107aj sigurnosti u pogledu budu\u0107nosti. To me motivi\u0161e da se profesionalno razvijam\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n<p>Sli\u010dno iskustvo ima i Edita Muharremi, koja iz Kosova radi na daljinu za austrijsku kompaniju. \u201cImam ugovor, plata sti\u017ee na vreme, raspored se po\u0161tuje. <\/p>\n\n<p>Odmori su planirani, prekovremeni rad se pla\u0107a. Prvi put ose\u0107am da se moj rad profesionalno ceni\u201d, isti\u010de ona.<\/p>\n\n<p>Me\u0111utim, dok manji broj radnika \u017eivi ovu novu realnost, ve\u0107ina se i dalje suo\u010dava sa sistematskim kr\u0161enjem prava. <\/p>\n\n<p>Podaci Inspektorata za rad za 2024. godinu potvr\u0111uju razmere problema: 1.722 prekr\u0161aja u vezi sa naknadama za radnike, 1.192 slu\u010daja povrede prava na godi\u0161nji odmor i 1.095 slu\u010dajeva nezakonitog prestanka radnog odnosa. Rad vikendom, prekovremeni rad i rad na dr\u017eavne praznike ostaju me\u0111u najproblemati\u010dnijim kategorijama.<\/p>\n\n<p>Gresa (ime poznato redakciji) obratila se Inspektoratu nakon \u0161to joj je ugovor na neodre\u0111eno vreme raskinut istog dana, bez zakonske procedure. <\/p>\n\n<p>Nakon meseci usmenih obe\u0107anja o pove\u0107anju plate i boljim uslovima, radni odnos joj je prekinut zbog dva izostanka iz porodi\u010dno-zdravstvenih razloga, o kojima je, kako tvrdi, unapred obavestila poslodavca. <\/p>\n\n<p>Inspekcija je presudila u njenu korist i kaznila poslodavca.<\/p>\n\n<p>\u201cDanas radim za nema\u010dku kompaniju i ose\u0107am se daleko vi\u0161e po\u0161tovano. Biznisi na Kosovu jo\u0161 uvek ne razumeju \u0161ta zna\u010di organizaciona kultura\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n<p>U me\u0111uvremenu, izvoz usluga sa Kosova bele\u017ei stabilan rast. <\/p>\n\n<p>U 2024. godini dostigao je 3,36 milijardi evra, od \u010dega je izvoz IT usluga iznosio 348,4 miliona evra. Tehnolo\u0161ki sektor se tako sve jasnije profilisao kao jedan od klju\u010dnih pokreta\u010da ekonomije.<\/p>\n\n<p>Ipak, njegov uticaj na celokupno tr\u017ei\u0161te rada ostaje ograni\u010den. <\/p>\n\n<p>Dok tehnologija pokazuje da je pristojan rad mogu\u0107 i na Kosovu, ve\u0107ina radnika i dalje \u017eivi u neizvesnosti i pod rizikom od kr\u0161enja prava. Pitanje vi\u0161e nije da li standardi postoje \u2013 oni ve\u0107 funkcioni\u0161u u me\u0111unarodnim kompanijama \u2013 ve\u0107 da li su dr\u017eava i lokalna preduze\u0107a spremni da izuzetak pretvore u pravilo.<\/p>\n\n<p><em>Agnesa Qorri je novinarka koja se bavi \u017eenskim pravima. Zavr\u0161ila je studije masovne komunikacije i novinarstva i od 2016. godine radi kao novinarka. Tokom svoje karijere bila je deo nekoliko medijskih ku\u0107a, uklju\u010duju\u0107i programe koji se emituju na Klan Kosova. Ona je autorka i producentkinja podkasta \u2018Equal Voices\u2019.<\/em><\/p>\n\n<p><em>Ovaj \u010dlanak je napisan u okviru platforme \u2018Decent Work\u2019, koju vode Institut za socijalne politike Musine Kokalari i Centar za politike emancipacije u Srbiji, projekat koji podr\u017eava Evropski fond za Balkan \u2013 EFB.<\/em><\/p>\n\n<p><em>Sadr\u017eaj i stavovi izneti u \u010dlanku isklju\u010diva su odgovornost autora i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stavove Instituta Musine Kokalari i Centra za politike emancipacije u Srbiji.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tr\u017ei\u0161te rada na Kosovu ve\u0107 godinama prati ista slika: neregularni ugovori, kr\u0161enje radnih prava i stalna nesigurnost za zaposlene. Ipak, uporedo sa tom realno\u0161\u0107u, razvija se druga\u010diji segment tr\u017ei\u0161ta pre svega tehnolo\u0161ki sektor povezan sa me\u0111unarodnim kompanijama koji funkcioni\u0161e po sasvim druga\u010dijim pravilima. Konkurentnije plate, fleksibilno radno vreme i jasni standardi zapo\u0161ljavanja postaju norma. Tako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10959,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18,63,49],"tags":[],"class_list":["post-10963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-balline-sr","category-odnosi-kosova-i-srbije","category-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10964,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10963\/revisions\/10964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/musineinstitute.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}